Posljednje aktivnosti

  • Objavljena lista odabranih učesnika studijskog putovanja po regionu

    27 avgust 2018

     

     

     

     

    Centar za demokratiju i ljudska prava – CEDEM je u saradnji sa partnerima, Institutom za evropske poslove i Aarhaus info centrom, objavio poziv za učesnike studijskog putovanja. Poziv je bio namijenjen mladima uzrasta od 16 do 30 godina, koji su bivši, sadašnji ili budući članovi učeničkih ili studentskih parlamenata, da se do 26. avgusta prijave za studijsko putovanje, koje će od 3. do 20. septembra održati u Vranju, Prištini, Skadru i Baru.

    S tim u vezi objavljuje se lista odabranih učesnika koji će učestvovati na studijskom putovanju sa ciljem jačanje i promovisanje međukulturnog dijaloga, kroz podizanje svijesti o kulturnoj i jezičnoj raznolikosti, sprečavajući negativne stavove prema ljudima iz drugih društava.

    Lista odabranih učesnika se nalazi ovdje.

    Svi odabrani učesnici moraju potvrditi svoje prisustvo putem email adrese Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., najkasnije do 28. avgusta u 15h.

    Projekat finansira Regionalna kancelarija za saradnju mladih-RYCO.

     

    *"Ovaj natpis ne prejudicira status Kosova i u skladu je sa rezolucijom 1244 i mišljenjem MSP o kosovskoj deklaciji o nezavisnosti"

     

    Opširnije
  • Izvještaj nevladinih organizacija o iregularnim migracijama u Jugoistočnoj Evropi za 2017. godinu

    27 avgust 2018

    CEDEM je doprinio izradi Izvještaja nevladinih organizacija o iregularnim migracijama u Jugoistočnoj Evropi za 2017. godinu, koji je objavila Makednoska asocijacija mladih pravnika (MYLA). Izvještaj je nastao u okviru USAID projekta o zaštiti prava migranata i izbjeglica.

    Cijelu publikaciju možete preuzeti ovdje, a izvještaj koji se odnosi na Crnu Goru je dostupan od 72 do 88 strane.

    Opširnije
  • Objava poziva za učesnike, trenere i predavače u okviru projekta "Mladi mogu promijeniti budućnost"

    21 avgust 2018

     

    RYCO Logo Full Color Primary 3

    Centar za demokratiju i ljudska prava - CEDEM, u saradnji sa Institutom za evropske poslove (Srbija) i Aarhaus info centrom (Albanija), razvili su projekat “MLADI MOGU PROMIJENITI BUDUĆNOST” kako bi odgovorili na probleme i izazove u oblasti dijaloga i saradnje mladih u regionu.

    Svrha projekta je stvoriti podsticajni ambijent i doprinijeti međusobnom razumijevanju kroz saradnji mladih ljudi izgradnjom snažnih i dugotrajnih prijateljstava iz različitih etničkih grupa Zapadnog Balkana. Projekat će okupiti 20 mladih i entuzijastičnih predstavnika Učeničkih parlamenata iz Crne Gore, Srbije, Albanije i Kosova*.

    Opšti cilj je jačanje i promovisanje međukulturnog dijaloga kroz podizanje svijesti o kulturnoj i jezičnoj raznolikosti, sprečavajući negativni stavovi prema ljudima iz drugih društava.

    Studijsko putovanje će se održati od 3. do 20. septembra i ono predstavlja glavnu aktivnost projekta koja uključuje edukaciju crnogorsko-srpskog i albanskog jezika, radionice o temama vezanim za interkulturni dijalog, posjete javnim ustanovama, muzejima i društvenim događajima u Srbiji, Kosovu*, Albaniji i Crnoj Gori.

    S tim u vezi, CEDEM u saradnji sa partnerima, objavljuje četiri poziva i to:
    - Poziv za učesnike studijskog putovanja
    - Poziv za trenere na studijskom putovanju
    - Poziv za predavača albanskog jezika
    - Poziv za predavača crnogorsko-srpskog, hrvatskog i bosanskog jezika

    Projekat je finansijski podržan od strane RYCO-a.

    *"Ovaj natpis ne prejudicira status Kosova i u skladu je sa rezolucijom 1244 i mišljenjem MSP o kosovskoj deklaciji o nezavisnosti"

    Opširnije
  • Održana završna konferencija projekta „Jačanje uloge medija u unapređenju krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori“

    31 jul 2018

     

    2

    PR pres servis - U okviru projekta „Jačanje uloge medija u unapređenju krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori“, obučeno je preko 70 lokalnih novinara, a da bi proces edukacije bio upotpunjen izrađen je i Priručnik za istraživačko novinarstvo u oblasti krivičnog pravosuđa.

    To je saopšteno na pres konferenciji, povodom predstavljanja projekta koji je Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) realizovao u saradnji sa Televizijom (TV) Prva, a koji je finansiran kroz Program profesionalizacije medija Evropske unije (EU).

    Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, kazala je da je cilj projekta bio da doprinese integracionom procesu Crne Gore u EU, kroz jačanje kapaciteta medija u izvještavanju o krivičnom pravosuđu i povećanje kvaliteta i vjerodostojnosti istraživačkog novinarstva u toj oblasti.

    “Svrha projekta je jačanje integriteta i stručnosti medija za istraživačko izvještavanje o krivičnoj pravdi, u skladu sa standardima EU i Savjeta Evrope, kao i Kodeksa novinara Crne Gore”, pojasnila je Bešić.

    Ona je rekla da je značaj istraživačkog novinarstva za sva društva, a posebno društva u tranziciji, neprocjenjiv, napominjući da je istraživačko novinarstvo proces koji se bavi temama, koje su namjerno ili slučajno, sakrivene od javnosti.

    “Zbog toga je ovakav vid novinarstva neophodan društvu u cjelini. Građani imaju pravo da znaju o društvu u kojem žive, kao i da o odlukama, koje mogu da utiču posredno ili neposredno na njih, donose sud, na osnovu releventnih činjenica”, ocijenila je Bešić.

    Netransparentnost, zloupotreba službenog položaja i različite vrste štetnih stvari po društvo su, kako je istakla, veoma bliske zemljama u tranziciji.

    “Ljudi na pozicijama mogu zloupotrijebiti moć koju posjeduju. Zadatak ljudi koji se bave istraživačkim novinarstvom jeste da otkriju uzroke i posljedice ovakvog djelovanja i da na taj način mijenjaju svakodnevicu i bore se za bolje društvo”, poručila je Bešić.

    Promovisanjem istraživačkog novinarstva, kako smatra, može se doprinijeti promjenama svega što se u Crnoj Gori treba promijeniti.

    Projektni koordinator CEDEM-a, Marko Pejović, pojasnio je da je projekat počeo analizom medijskog okruženja sa akcentom na poštovanje etičkog Kodeksa novinara u Crnoj Gori.

    “Ključna stvar je bila da, kroz treninge, odnosno obuke za lokalne novinare Crne Gore, radimo na podizanju njihovih kapaciteta, kako bi se njihova profesionalnost i stručnost, u dijelu istraživačkog procesa, povećala. S tim u vezi, u saradnji sa kolegama iz BIRN-a urađen je trening kurikulum, koji se sprovodio prethodnih 18 mjeseci”, naveo je Pejović.

    On je kazao da su održana dva modula obuka, da je treningom obuhvaćeno 70 lokalnih novinara i da su angažovani najeminentniji stručnjaci u oblasti izvještavanja o krivičnom pravosuđu.

    “Prvi modul se odnosio na poboljšanje tehnika, metoda i standarda izvještavanja o krivičnom pravosuđu, imajući u vidu da novinari ne poznaju najbolje terminologiju, koja se odnosi na krivično pravosuđe. Prvi modul je realizovan kroz tri obuke. Drugi modul se odnosio na provjeravanje podataka, koji postoje na internetu. Fokus je bio na društvenim mrežama, uzimajući u obzir da se one danas puno koriste i da podaci, koje dobijamo kroz društvene mreže, treba da budu dodatno verifikovani. Drugi modul je realizovan kroz dvije obuke", objasnio je Pejović.

    On je kazao da je izrađen i Priručnik za istraživačko novinarstvo u oblasti krivičnog pravosuđa da bi, kako je rekao, proces edukacije bio upotpunjen, a novinari imali jasne instrukcije za izradu priča.

    “Priručnik je namijenjen novinarima, posebno na lokalnom nivou. Međutim, mogu ga koristiti svi zainteresovani u civilnom sektoru i na fakultetima. Priručnik prati proces od samog nastanka priče do njenog objavljivanja”, objasnio je Pejović.

    Vjerujući da, kako je rekao, saradnja predstavnika sistema pravosuđa na lokalnom nivou, sa jedne strane i medija i civilnog sektora, sa druge strane, može dovesti do sinergije potencijala, u Pljevljima, Ulcinju i Nikšiću su organizovani radni sastanci predstavnika sistema pravosuđa i medija.

    “Lokalni mediji su ocijenili da je značajno poboljšana transparentnost osnovnih sudova i osnovnih državnih tužilaštava, iako i dalje postoji prostor za poboljšanje te saradnje. Neophodna je saradnja između novinara i predstavnika sistema pravosuđa, kako bi poboljšali izvještavanje i izbjegli senzacionalističke naslove”, rekao je Pejović.

    Imajući u vidu da se, kako je kazao, često krši Kodeks novinara, a uslijed nodovoljno znanja i informacija u ovom dijelu, urađene su tri info sesije u Baru, Podgorici i Nikšiću, gdje su, kako je pojasnio, građani informisani šta mogu uraditi ukoliko su medijskim izvještavanjem prekršena njihova prava.

    Pejović je istakao da su preporuke da se nastavi sa obukom novinara, “posebno kada govorimo o lokalnim novinarima, imajući u vidu da se veliki broj projekata odnosi na veće medijske kuće i da se zapostavljaju lokalni novinari”.

    “Drugi dio ovog projekta je bio fokusiran na TV kampanju, koju smo uradili sa TV Prva, a tiče se promocije Kodeksa odnosno njegovih ključnih principa”, kazao je Pejović.

    Urednica TV Prva, Gordana Đuračić, pojasnila je da je urađeno deset dokumentaraca i to o policiji, zatvorima, sudijama, nasilju o porodici, maloljetničkoj delinkvenciji, medijima, tužilaštvu, ratnim zločinima, advokatima i neosnovanom pritvoru.

    “Dokumentarac o policiji je pokazao da saradnja institucija, medija, nevladinog sektora i kompletne države treba da bude jača. U posljednje dvije godine, se pokazalo da je borba protiv organizovanog kriminala bolja i efektnija”, rekla je Đuračić.

    Dokumentarac o zatvorima, kako je kazala, donio je priču o tome kako izgleda jedan zatvorski dan i bacio svijetlo na “veliki problem, a to je nedostatak kadra”.

    Ona je istakla da je film o sudijama pokazao opterećenost sudija velikim brojem predmeta i da često postupaju u prostorijama koje su veoma male.

    “Ovaj film je pokazao da postoji neujednačena sudska praksa. Postoje situacije da u dva slična slučaja, imamo dvije potpuno različito odmjerene sankcije, npr. u jednom slučaju tri godine zatvora, u drugom čak deset”, objasnila je Đuračić.

    U filmu o maloljetničkoj delinkvenciji, kako je rekla, iznešen je statistički podatak koji pokazuje da je u prošloj godini, za prvih 11 mjeseci 327 maloljetnika počinilo krađu.

    “U filmu o medijima, pokazalo se da se novinari suočavaju sa teškoćama u izvještavanju iz sudnica, naročito zbog toga što, sve što mogu da koriste su olovka, papir i pamćenje. Tako da nekada može doći do nekih propusta”, rekla je Đuračić.

    Ona je istakla da je film o nasilju u porodici pokazao da je svaki član crnogorskog društva potencijalna žrtva nasilja u porodici i da se takva djela teško otkrivaju, jer se dešavaju “iza zatvorenih vrata".

    Opširnije
  • 1
  • 2
  • 3

Jačanje uloge medija u unapređenju krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori

 

Više

Obrazovanjem do socijalne inkluzije

 

Više

 

Istraživanja političkog javnog mnjenja

 

Više

Partneri