4

 

Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), u saradnji sa RTV Pljevlja i organizacijom Green Home, započeo je sa sprovođenjem projekta Medijski centar za izvještavanje o životnoj sredini – NORTH. Dvogodišnji projekat se realizuje uz finansijsku podršku Evropske komisije kroz program Profesionalizacija medija u Crnoj Gori.

Projekat se sprovodi u periodu kada se od Crne Gore očekuje da intenzivira napore na usklađivanju i sproveđenju legislative u oblasti zaštiti životne sredine, posebno upravaljanja otpadom, kvalitetom voda i klimatskih promjena, kako je istaknuto u Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2019. godinu u poglavlju 27 s jedne strane, i poboljšanje medijskih sloboda, kako je istaknuto u Akcionim planom za poglavlje 23 koji je u središtu pregovaračkog procesa, s druge strane.

S tim u vezi, opšti cilj projekta usmjeren je na jačanje participativne demokratije i proces EU integracije Crne Gore osnaživanjem i podsticanjem profesionalizma i istraživačkog novinarstva u oblasti zaštite životne sredine i pregovaračkog poglavlja 27.

Specifični ciljevi projekta se odnose na izgradnju kapaciteta novinara na sjeveru Crne Gore i ulaganje napora za izvještavanje o ključnim ekološkim temama na profesionalan i etički način, korišćenjem slobodnog pristupa IT alatima i bazama podataka, te saradnjom sa civilnim sektorom u ovoj oblasti.

Projekat je primarno usmjeren na novinare RTV Pljevlja, te studente novinarstva Fakulteta političkih nauka, free-lance novinare i organizacije civilnog društva sa sjevera Crne Gore.

Aktivnosti su podijeljene u tri klastera koje će doprinijeti:

  1. Unaprjeđivanju znanja i usvajanju novih vještina novinara i predstavnika civilnog društva za istraživačko novinarstvo i izvještavanje o životnoj sredini, korišćenjem novih alata kroz mentorstvo i obuke;
  2. Podsticanju istraživačkog novinarstva i izvještavanju o transparentnosti i pravu na informisanje o životnoj sredini koja utiču na socijalna i ekonomska pitanja građana;
  3. Podizanje svijesti i interakciju među novinarima, organizacija civilnog društva i građana

e peticije2

Uz finansijsku podršku Ministarstva javne uprave, CEDEM sprovodi projekat „e-demokratija: građanska participacija u digitalnoj eri“. U okviru ovog projekta realizuju se aktivnosti koje imaju za cilj da podstaknu građane na učešće u procesu donošenja odluka uz korišćenje savremenih alata.

Svaki punoljetni državljanin Crne Gore ili stranac sa stalnim nastanjenjem u našoj zemlji može podnijeti ili glasati za elektronsku peticiju koja se odnosi na neku od oblasti rada Vlade Crne Gore. Svaka peticija koja u roku od 60 dana dobije podršku najmanje 3.000 građana biće od strane nadležnog ministarstva pretočena u formalnu inicijativu i podnijeta Vladi na razmatranje.

Cilj „Glasa građana – ePeticije“ je da, na jednostavan način, omogući građanima da svojim konstruktivnim incijativama pomognu Vladi u njenom opredjeljenju da obavlja ustavne nadležnosti po mjeri i u najboljem interesu svih građana Crne Gore.

Za više detalja pogledajte video animaciju o e-peticiji klikom na sljedeći link: https://www.youtube.com/watch?v=o9td9ioN9O8


e participacija

 

CEDEM sprovodi projekat e-Demokratija: građanska participacija u digitalnoj eri uz finansijsku podršku Ministarstva javne uprave. U okviru ovog projekta realizuju se aktivnosti koje imaju za cilj da podstaknu građane na učešće u procesu donošenja odluka uz korišćenje savremenih alata.

Građanska participacija, odnosno učestvovanje građana u društveno-političkim procesima, s razlogom se smatra jednim od osnovnih indikatora stepena razvoja demokratskog društva i jednim od osnovnih činilaca demokratskog političkog sistema. S tim u vezi, kako bi se građani informisali o novinama u oblasti e-participacije, te na jednostavan i kreativan način ukazali na važnost javnih konsultacija i javnih rasprava, CEDEM je kreirao video animaciju o elektronskoj participaciji namijenjenu široj javnosti.

U okviru portala eUprave - www.euprava.me, nalazi se unaprijeđeni sistem eParticipacije koji obuhvata četiri modula i to: Poziv za konsultacije, Poziv za učešće u radnim grupama, Poziv na javnu raspravu i Javna obavještenja.

Putem ovog servisa građani mogu aktivno učestvovati u kreiranju zakona i ostalih strateških dokumenata, mogu iznositi mišljenja i stavove u javnim raspravama, te se u tom smislu uključiti u društvene tokove i proces donošenja odluka.

Za više detalja o ovom portalu i načinima učešća pogledajte video animaciju o e-participaciji klikom na link u nastavku: https://www.youtube.com/watch?v=lYil85qtRkE


 

Floren Sans bijela slova

 

Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) raspisuje konkurs za polaznike/ce Škole rodne  ravnopravnosti.

Škola se realizuje u okviru projekta „Dijelimo odgovornost – promocija politika rodne ravnopravnosti! “, koji CEDEM sprovodi uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Cilj škole je davanje doprinosa većem poštovanju prava žena i podizanje svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti, kroz upoznavanje polaznika/-ca, sa politikom rodne ravnopravnosti i značaju zastupljenosti žena na visokim i menadžerskim pozicijama. Škola takođe ima za cilj jačanje stručnih kapaciteta za preduzimanje posebnih mjera za postizanje rodne ravnopravnosti, imajući u vidu da je namijenjena mladim profesionalcima iz različitih oblasti.

Škola je posebno usmjerena na:

  1. studente/kinje prava, političkih nauka i novinarstva;
  2. mlade službenike/ce zaposlene u državnim institucijama;
  3. mlade lidere/ke političkih partija u Crnoj Gori i
  4. mlade aktere/ke civilnog društva.

Dodatno, ohrabrujemo i mlade iz sfere prirodnih nauka da se prijave za učešće na Školi!

Predavači su nacionalni i regionalni eksperti i ekspertkinje iz oblasti rodne ravnopravnosti i  borbe protiv nasilja nad ženama.

Škola će se održavati u periodu od 20. februara do 20. marta 2020. godine u Podgorici, u popodnevnim časovima. Broj polaznika je ograničen na 25. Svi polaznici/e po završetku Škole, dobiće sertifikat i pravo učešća na drugim projektnim aktivnostima.

Ukoliko želite da pohađate Školu, zainteresovani/e kandidati/kinje mogu poslati biografiju i kratko motivaciono pismo (ne duže od 200 riječi) na e-mail adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. najkasnije do 7. februara 2020. godine, uz naznaku “Prijava za učešće na Školi rodne ravnopravnosti“.

Za sva dodatna pitanja vezana za Školu, projekat ili programske aktivnosti, budite slobodni da nas kontaktirate putem navedene e-mail adrese ili telefona 020 234 114.

 

 


ZiKs1

(Detalj sa završne konferencije organizovane u PR centru. Za više slika, posjetiti našu Galeriju)

 

Aktivnosti koje su sprovedene u okviru projekta: “Podrška efikasnom upravljanju mehanizmom krivičnih sankcija u Crnoj Gori” doprinijeće etičkoj odgovornosti zatvorskih službenika u skladu sa evropskim standardima i dobrim praksama.

To je saopšteno na pres konferenciji povodom završetka projekta: “Podrška efikasnom upravljanju mehanizmom krivičnih sankcija u Crnoj Gori”, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), a koji su podržali Ministarstvo pravde - Zavod za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS).

Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, kazala je da je  projekat imao za cilj davanje podrške primjeni zakona i akcionih planova u oblasti izvršenja krivičnih sankcija, a u skladu sa, kako je navela, međunarodnim standardima kroz unapređenje okvira za primjenu relevantnih standarda zaštite prava zatvorenih i pritvorenih lica, poboljšanje okvira za etičku odgovornost zatvorskih službenika u skladu sa evropskim standardima i dobrim praksama.

„U okviru ovog projekta, imali smo nekoliko aktivnosti koje smo realizovali u prethodnim mjesecima. Održane su dvodnevne obuke za članove tima obudsmana u oblasti prevencije torture i disriminacije zatvorenika. Obuku su pohađala tri zamjenika ombudsmana i devet samostalnih savjetnika“, navela je Bešić.

Ona je kazala da je u okviru projekta održana i dvodnevna obuka za zatvorske službenike i službenice za uslovnu slobodu na temu primjene etičkih standarda, koju je pohađalo 11 predstavnika Uprave Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija i pet predstavnika Ministarstva pravde.

Bešić je kazala da su u okviru projekta objavljene i tri publikacije.

Generalna direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde, Nataša Radonjić, kazala je da je projekat bio prilika da se zajedničkim radom i saradnjom dođe do ostvarivanja zajedničkih ciljeva, navodeći da su to uspješna primjena zakonodavnih novina u oblasti izvršenja krivičnih sankcija, kao i mjera iz Akcionog plana za implementaciju Strategije izvršenja krivičnih sankcija.

„Imamo jednu novu vrijednost saradnje, jer smo zajedničkim djelovanjem došli do zajedničkog cilja i razumijevanja. Ovaj projekat je imao značajno područje – jačanje integriteta službenika ZIKS-a i službenika Direkcije za uslovnu slobodu Ministarstva pravde koji rade na izvršenju alternativnih sankcija, u dijelu promocije i primjene etičkih standarda“, rekla je Radonjić.

Ona je ocijenila da je projekat došao u pravo vrijeme, „imajući u vidu činjenicu da je od 1. januara ove godine usvojen i počeo da se primjenjuje novi posebni Etički kodeks za službenike i namještenike Uprave ZIKS-a.

„Aktivnosti koje su sprovedene u okviru projekta djelovaće preventivno i doprinijeće postupanju službenika u skladu sa Etičkim kodeksom, u situacijama kada imaju profesionalne dileme. Što bolja primjena etičkih kodeksa, doprinijeće boljem poštovanju službenih dužnosti od strane službenih lica prilikom izvršenja kako kazne zatvora, tako i alternativnih sankcija u dijelu poštovanja ljudskih prava osuđenih lica, imajući u vidu da je to naš nacionalni i međunarodni standard i jedna od obaveza u pregovaračkom poglavlju u ovoj oblasti“, istakla je Radonjić.

Rukovoditeljka Stručne službe u Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT) i socijalna radnica, Dijana Popović Gavranović je, govoreći o primjeni alternativnih sankcija prema maloljetnicima, pojasnila da prestupničko ponašanje te populacije nosi pečat socijalnog položaja i karakteristika ličnosti u razvoju.

„Zato se postupak prema maloljentnicima razlikuje od postupka i krivično pravnog djelovanja prema odraslima. Prema odraslim učiniocima krivičnih djela usmjereni smo na kažnjavanje, a u slučaju maloljetnika na mjere vaspitanja, društvene pomoći, i zaštite bez primjene represivnih elemenata“, rekla je Popović Gavranović.

Prema njenim riječima, cilj mjera prema maloljetnicima je da se otkloni sve ono što ih ometa u razvoju i usmjerava ih na prestupničko ponašanje.

„Često se ne razumije vezano za maloljetne učinioce krivičnih djela kada dođu u krivični postupak da su oni još uvijek djeca u razvoju, da su ranjivi, da su nedovoljno zreli i da nam samo izgledaju kao da su odrasli“, navela je Popović Gavranović.

Ona je kazala da rezultati svjetskih istraživanja ukazuju da postoji visoka povezanost između nasilja nad djecom i maloljetničke delikvencije.

„Kada dijete učini krivično djelo i kada ga ponavlja, samo nam dokazuje da smo kao društvo u svojim institucijama propustili da reagujemo na signale koje nam je dijete slalo, a vrlo često nam šalje i na ranom uzrastu – bilo roditeljima, školi, vršnjacima ili drugima“, istakla je Popović Gavranović.

Ona je kazala da se alternativnim mjerama prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela omogućava maloljetnicima da u svojoj zajednicima, u kojima su pokazali neprimjereno ponašanje, „nauče i pokažu da umiju i primjereno da se ponašaju i da dobiju pomoć da se prilagode na život u zajednici i na poštovanje društvenih normi“.

„Primjena alternativnih mjera prema maloljetnicima posebno podrazumijeva da mi kao stručnjaci uspostavimo pozitivan i saradnički odnos sa njima i na takav način povećamo njihovu odgovornost i uspješnost primjene mjera za koje se zalažemo“, rekla je Popović Gavranović.

Ona je pojasnila da državni tužilac za maloljetnike, kad su u pitnaju alternativne mjere, može da izrekne opomenu i devet vrsta vaspitnih naloga.

„Ovlašćeni policijski službenik, uz saglasnost državnog tužioca za maloljetnike, može izreći dvije alternativne mjere prema maloljetnicima, opomenu i poravnanje za krivična djela koja se gone po privatnoj službi“, dodala je Popović Gavranović.

Ona je kazala da je važno da se, zajedno sa maloljetnikom, njegovim roditeljima i drugim stručnjacima, procijeni koja je to alternativna mjera i da li alternativna mjera može na dobar način pomoći da se popravi učinjena šteta i nadoknadi šteta.

„Od 2012. godine od kada je u primjeni Zakon o postupanju prema malojetnicima u krivičnom postupku, najprimjenjeniji vaspitni nalog je poravnanje sa oštećenim“, rekla je Popović Gavranović.

Ona je kazala da se oko 100 alternativnih mjera svake godine primijeni prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela, „i to je oko trećine ili četvrtine u odnosu na maloljetnike koji budu upućeni na sud“.

„To ne znači da se maloljetnicima popušta i da se olako shvata izvršeno krivično djelo, nego da se kroz stručan način, zajedno sa maloljetnikom i roditeljem procijenilo da je alternativna mjera konkretan vaspitni nalog koristan za maloljetnika“, navela je Popović Gavranović.