Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) održao je dvodnevnu obuku “Multikulturalizam u Crnoj Gori: status quo i buduće perspektive“ čiji je cilj bio podsticanje potpune ravnopravnosti i podizanje svijesti javnosti Crne Gore o pravima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i značaju multikulturalnosti.

Obuka je održana u hotelu Bianca u Kolašinu, a na njoj su učestvovali predstavnici manjinskih naroda i drugih manjiskih nacionalnih zajednica, kao i predstavnici civilnog sektora, sa ciljem obuhvatanja aktera koji djeluju  ovoj oblasti. Predavači na obuci bili su Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, mr Siniša Bjeković,  i profesorica na Fakultetu političkih nauka, doc. dr Danijela Vuković Ćalasan.

rezise picture

U uvodnom obraćanju direktorica CEDEM-a, Milena Bešić navela je da CEDEM redovno sprovodi istraživanja kojima nastoji da ukaže na određene pomake na političkom, pravnom i društvenom planu, ali i na perzistentne izazove i nedostatke koji utiču na zaštitu prava manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica. Istakla je da je istraživanje na terenu ukazalo na potrebu efikasnije primjene manjinskih politika u praksi, a kao razloge je navela: nedorečenost/neodređenost formulacija određenih pravnih standarda, društveno kulturni ambijent u kojem se manjinska politika sprovodi, ali i uticaj ekonomskih faktora, te efekat pojedinačnih karakteristika građana na etničko distanciranje.

U okviru prvog predavanja, Zaštitnik za ljudska prava i slobode Crne Gore, mr Siniša Bjeković se osvrnuo na univerzalne pravne standarde u zaštiti od diskriminacije, te u tom smislu podsjetio na najvažnije međunarodne instrumente za zaštitu ljudskih prava sa posebnim osvrtom na prava manjina. Takođe, govorio je i o ljudskim pravima u kontekstu opštih načela, implementacije međunarodnih standarda i klauzule jednakog postupanja, gdje je istako da i danas postoji problem definisanja ljudskih prava, naoričito u pogledu definisanja žrtve povrede ljudskih prava. Posebno je istakao četiri kriterijuma koja moraju biti zadovoljena da bi se ispunio zahtjev legitimnosti svakog ograničenja ljudskih prava i sloboda. To su: 1. legitimnost (da je propisano zakonom), 2. legitimnot cilja zbog kojega se ograničava određeno pravo (javni interes zaštite dobara) 3. neophodna društvena potreba i 4. Proporcionalost.

rezise obuka

Drugi dan obuke, doc dr. Danijela Vuković Ćalasan upoznala je učesnike/ce sa pojmom multikulturalizma i identiteta, gdje je naglasila da je izgradnja zajedničkog političkog identiteta neodvojiv dio uspješnog upravljanja etnokulturnim pluralizmom. Istakla je značaj Univerzalne deklaracije UNESCO-a o kulturnom diverzitetu, posebno se osvrnuvši na članove 1. i 2. koji propisuju vrijednost etnokulturnog pluralizma. Takođe, konstatovala je da stabilno multikulturalno društvo uspješno integriše dva ključna principa: poštovanje i priznavanje etnokulturne različitosti na svim nivoima i jačanje zajedničkog političkog identiteta.

Obuka je održana u okviru projekta "Osnažimo sistem za društvo jednakih prava" koji CEDEM realizuje uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

 

 


 Centar za demokratiju i ljudska prava – CEDEM održao je dvodnevni seminar ,,Rodna ravnopravnost na lokalnom nivou – ostvareni rezultati, ključna dostignuća i buduće perspektive” čiji je cilj bio unapređenje Lokalnih akcionih planova za postizanje rodne ravnopravnosti,  te veću integraciju žena na lokalnom nivou.

Seminar je održan u hotelu Bianca u Kolašinu, a na njemu su učestvovali predstavnici lokalnih samouprava, u prvom redu opštinskih sekretarijata, u čijoj je nadležnosti realizovanje aktivnosti iz oblasti rodne ravnopravnosti. Na prvom danu seminara, predavanja su održale Dina Knežević, savjetnica Ombudsmana i Nada Drobnjak, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore.  

rsz img 6208

U uvodnom obraćanju Marko Pejović, programski menadžer CEDEM-a, govorio je o rezultatima istraživanja koja potvrđuju da je kultura zbog koje žene prihvataju zavisnu ulogu u porodici i dalje snažno prisutna, čak i među mladima, te da je neophodna sinergija svih aktera u ovom procesu. Posebno je potrebno usmjeriti pažnju na lokalne samouprave i pokrenuti proces odozdo na gore, jer smo svjedoci da se postizanje ključnih pokazatelja i željenih stanja posmatra samo na nacionalnom nivou, ali ukoliko želimo da ti indikatori i željena stanja budu stvarno postignuti moramo se okrenuti lokalnom nivou i dodatne napore uložiti u tom pravcu.

U okviru prvog predavanja, Dina Knežević se osvrnula na međunarodni okvir rodne problematike, te u tom smislu podsjetila na najvažnija međunarodna dokumenta koja tematiziraju u prvom redu ljudska prava i slobode, a onda i pitanja rodne ravnopravnosti. Takođe, govorila je o institucionalnim mehanizmima za postizanje rodne ravnopravnosti, apostrofirajući značaj rodnih analiza na lokalnom nivou i njene metode. Nada Drobnjak je istakla važnost integrisanja rodne perspektive, te je u vezi sa tim bilo riječi o najvažnijim principima orodnjavanja, ali i o rodno osjetljivom budžetiranju, te potrebi za što većim uključivanjem žena u proces odlučivanja. Učesnike je podsjetila na principe informisanja lokalne javnosti o politikama uvođenja rodne ravnopravnosti, a stoga i na Zakon o lokalnoj samoupravi. 

IMG 6298

Drugi dan seminara bio je usmjeren na praktični aspekt rodne ravnopravnosti. Maja Raičević, izvršna direktorica NVO Centra za ženska prava, održala je dva predavanja koja su imala za cilj da objasne metode integrisanja rodne ravnopravnosti i upoznala učesnike i učesnice sa neophodnim koracima za integrisanje rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou. Predavanje je potkrijepila mnoštvom primjera iz praksi evropskih zemalja, što je dodatno inspirisalo prisutne da razmotre modele uvođenja sličnih mjera u akcione planove crnogorskih opština, te dodatno akcentovalo važnost rodne analize pri donošenju strateških dokumenata iz ove oblasti.

Seminar je održan u okviru projekta ,,Dijelimo odgovornost – promocija politika rodne ravnopravnosti”, koji CEDEM realizuje uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava.


 
Optimized FME 3097
 
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) je održao okrugli sto "Uloga medija u podsticanju građanske participacije u procesu donošenja odluka", sa ciljem analiziranja postojećeg stanja u oblasti građanske participacije posredstvom portala e-uprave i sačinjavanja seta preporuka za djelovanje medija i Ministarstva javne uprave radi većeg učešća građana u procesu donošenja odluka i podizanja svijesti o važnosti učestvovanja u ovom procesu. Okrugli sto je održan u hotelu CentreVille, a na njemu su  učestvovali predstavnici organizacija civilnog društva i javne uprave.

Mediji imaju ključnu ulogu u informisanju pojedinaca, pružanje inkluzivne i kritične platforme za javni dijalog i raspravu i kreiranju politika koje će koristiti građanstvu. "Obavljanjem tri vrste uloga,  mediji kao diseminatori informacija o procesu donošenja odluka, sredstvo za obrazovanje o procesu donošenja odluka i platforma za oblikovanje javnog mišljenja mogu podsticati učešće građana u procesu donošenja odluka", naveo je Marko Pejović, programski menadžer u CEDEM-u.

Na sajtu www.euprava.me od 2015. godine postoji jedan posebna platforma - eParticipacija i obaveza Ministarstva javne uprave je da mjeri koliko institucije objavljuju pozive za javne rasprave, konsultacije, učešće u radnim grupama i javna obavještanja, a sa druge strane i komentare građana. "Proces je mnogo transparentniji nego što je to bilo nekada, jer na portalu eParticipacija se mogu vidjeti svi pozivi i javna obavještenja institucija javne uprave, kao i izvještaje koji ih prate", navela je Mirjana Begović, načelnica Direkcije za razvoj e-uprave u Ministarstvu javne uprave, i dodala da je "u periodu do 2018. godine bilo svega 4 komentara na nacrte i predloge zakona i strateških dokumenata od strane građana". Od aprila 2019. godine u funkciji je unaprijeđena verzija ovog sajta i u 2019. godini je bilo 179 javnih poziva, a u prvoj polovini 2020. godine broj javnih poziva je već 169.

Optimized FME 3081

 

U 2020. godini je putem ove platforme dostavljen samo 1 komentar, zbog čega je potrebno da mediji i civilni sektor više informiše građane putem svojih kanala komuniciranja, a sa druge strane veća agilnost institucija javne uprave jer se dešava da se izvještaj o sprovedenim javnim raspravama objavljuju kao poseban dio, što dodatno otežava pretragu. Međutim, Begović je navela da će u narednom periodu Ministarstvo javne uprave uložiti dodatne napore na edukaciji službenika i sređivanju dostupnih sadržaja na ovom portalu, ali i apelovala na predstavnike civilnog društva da se pretplate na objavljivanje javnih poziva, kako bi putem maila dobijali informacije o održavanju javnih rasprava. 

Portal e-peticije će u narednom periodu biti unaprijeđen, jer je jedan od najčešćih problema u prethodnom periodu odnosio na upućivanje peticija za pitanja koja nijesu u nadležnosti Vlade, zbog čega će unaprijeđena verzija ovog portala obuhvatati i nadležnosti lokalnih samouprava. 

Begović se osvrnula na portal Sistem48 koji je dostupan u nekoliko gradova Crne Gore, putem kojeg se mogu podnijeti zahtjevi za izdavanje dokumenata, kao i prijaviti probleme iz nadležnosti službi, organa i preduzeća lokalne samouprave. 

Ključni izazovi u procesu e-participacije je nezainteresovanost građana, nedovoljna promocija, nedovoljno poznavanje IT alata, propusti u procedurama obajvljivanja, dok su preporuke podizanje svijesti građana, edukacija građana za korišćenje IT alata, promocija, edukacija službenika u javnim upravama i administratora. 

Nakon izlaganja predstavnice Ministarstva javne uprave, učesnici okruglog stola su svojim komentarima doprinijeli sačinjavanju preporuka za medije i Ministarstvo javne uprave. 

Preporuke za Ministarstvo javne uprave: 1) objavljivanje dokumenata mora biti pristupačno za sve, uz pažnju na ALT tekst; 2) dodatno poraditi na SEO optimizaciji; 3) proaktivna uloga Ministarstva javne uprave i promocija servisa u saradnji sa svim relevantnim akterima, sa posebnim akcentom na društvenim mrežama; 4) web stranice odnosno portali moraju biti user friendly; 5) dodatno poraditi na edukaciji službenika, posebno onih koji su zaduženi za odgovaranje na komentare; 5) veće uvažavanje komentara na javnim raspravama podstaknu će građane na učestvovanje.

Preporuke za medije: 1) proaktivno plasiranje informacije koje se tiču procesa donošenja odluka i promovisanje mehanizama putem kojih građani mogu doprinijeti boljim javnim politikama; 2)zajedno s nevladinim organizacijama, istraživačkim organizacijama ili institucijama javne uprave, mogu organizovati kampanje, skupove i druge aktivnosti koje bi podigle svijest građanstvu o procesu donošenja odluka; 3) efektivnom intervencijom medija velika je mogućnost da se građanima osigura dobrovoljno angažman u procesu donošenja odluka i na taj način poboljša kvaliteta strateških dokumenata na nacionalnom i lokalnom nivou i  4)mediji trebaju djelovati kao katalizator za podsticanje učešća građana u ovom procesu kako bi se odgovarajuće skupine prikupile za aktivnosti.

Okrugli sto je održan u okviru projekta “E-demokratija: građanska participacija u digitalnoj eri” koji CEDEM sprovodi uz podršku Ministarstvo javne uprave Crne Gore.

 


Screenshot 2020 08 26 at 11.49.13

U Crnoj Gori je uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir za socijalnu inkluziju RE populacije. Ipak, iako su usluge Zavoda za zapošljavanje dostupne svim korisnicima, u praksi ne postoji dovoljna informisanost ove populacije o njihovim pravima. Takođe, visoka stopa nezapošljenosti ovih lica ukazuje da mogućnosti koje su predviđene za njihovo zapošljavanje nijesu dovoljno iskorišćene. 

Uključivanje društveno ranjivih grupa na tržište rada prepoznato je kao prioritet u svim strateškim dokumentima koji se bave pitanjima zapošljavanje i socijalne inkluzije. Saradnja između centara za socijalni rad i Zavoda za zapošljavanje, odnosno lokalnih biroa za zapošljavanje, što se posebno odnosi na razmjenu podataka između centara za socijalni rad i Zavoda za zapošljavanje i sa ciljem sprovođenja individualnog plana aktivacije, prepoznata je kao jedna od prioritetnih mjera u oblasti socijalne unkluzije RE populacije u više strateških dokumenata. Jedan od preduslova za unapređenje saradnje između lokalnih biroa rada i centara za socijalni rad jeste dalja decentralizacija u pružanju usluga iz oblasti socijalne i dječije zaštite. Osim toga, neophodno je razvijati mjere koje imaju za cilj radnu aktivaciju radno sposobnih korinika prava iz socijalne zaštite.

Kao jedan od zaključaka ove publikacije izdvaja se mjera kojoj treba posvetiti posebnu pažnju - podizanje samopouzdanja samim pripadnicima RE populacije, kako bi se podstakli da se aktivno uključe u rješavanje pitanja koja se tiču njihovog uključivanja na tržište rada, kao i obezbjeđivanje mjera za podsticanje samozapošljavanja ovih lica. Jedan od modela koji bi omogućio efikasno uključivanje na tržište rada RE populacije jeste razvoj socijalnog preduzetništva, koji se pominje u više strateških dokumenata, kao jedan od ciljeva. Međutim, do sada nijesu preduzimane konkretnije mjere za stvaranje uslova za djelotvorno funkcionisanje socijalnih preduzeća.

Publikacija je dostupna ovdje, a objavljena je u okviru projekta "Do socijalne, kroz ekonomsku i sigurnost i jednakost svih!" koji je podržan od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava.