Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Svakom pripadaju sva prava i slobode, bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje kože, pola/roda, jezika, religije, političkog i/ili svakog drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, imovine, rođenja ili drugih svojstava.
U ovoj oblasti CEDEM djeluje od osnivanja 1999. godine, organizovanjem mnogih treninga, seminara i radionica, u namjeri da osnaži poštovanje ljudskih prava u Crnoj Gori (namijenjenih) prema svim akterima crnogorskog društva: predstavicima javne uprave, civilnog društva, studentima itd. CEDEM je uradio i Prvi nacrt Zakona o borbi protiv diskriminacije 2005. godine, posle čega su uslijedili mnogi edukativni programi u ovoj oblasti.
CEDEM je u okviru projekta „Promocija i zaštita ljudskih prava Roma/kinja, Egipćana/ki i ostalih ranjivih grupa“ koji sprovodi Help, u saradnji sa CEDEM-om, Romskim obrazovnim fondom i Crvenim krstom Crne Gore, a uz podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori sproveo istraživanje o stavovima predstavnika preduzeća i socio-ekonomski položaj RE populacije "Zapošljavanje Roma i Egipćana u Crnoj Gori".
Istraživanje možete preuzeti ovdje.
Podgorica, PR pres servis – Instituciju Ombudsmana je potrebno osnažiti i upostaviti bolje veze sa drugim institucijama, a u sektoru bezbjednosti treba da postoje iskristalisani nadzorni mehanizmi koji bi se bavili zaštitom ljudskih prava i sloboda i drugih vrijednosti. To je ocijenio zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Siniša Bjeković, na pres konferenciji koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) povodom predstavljanja rezultata projekta „Jačanje institucionalnih kapaciteta Ombudsmana za nadzor nad sektorom bezbjednosti“. On smatra da je potrebno osnažiti sisitem koji funkcioniše u okviru Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ali da istovremeno „profunkcioniše“ veza između te institucije i drugih važnih institucija u zaštiti ljudskih prava i sloboda. „Pod tim, prvenstveno, mislim na Ustavni sud Crne Gore, sudove i druge državne organe, koji su upravo na primarnoj liniji zaštite ljudskih prava i sloboda. Naravno da u okviru drugih državnih organa, prije svega u sektoru bezbjednosti, moramo imati iskristalisane nadzorne mehanizme, odnosno mehanizme koji bi se bavili ne samo zaštitom ljudskih prava i sloboda, nego i drugih važnih ljudskih vrijednosti“, kazao je Bjeković. On je istakao da, između Institucije Ombudsmana i sektora bezbjednosti u Crnoj Gori, postoji izuzetno dobra kumunikacija. „To je za mene bilo relativno iznenađenje. Očekivao sam da će drugi organi biti mnogo fleksibilniji“, rekao je Bjeković.
Institucija Ombudsmana, kako je pojasnio, nije protokolarna obaveza države, već je ustavna kategorija i ima osnovnu funkciju da štiti ljudska prava i slobode u Crnoj Gori. „Državna uprava Ombudsmana treba da shvati i prihvati kao nekoga ko je korektor vlasti, a ne kontrolor vlasti. Mi ne vršimo funkciju kontrole zakonitosti rada, već je naša osnovna i primarna funkcija poštovanje ljudskih prava i sloboda“, kazao je Bjeković. On smatra da je potrebno ustanoviti brzu, efikasnu i korisnu saradnju sa civilnim sektorom, jer je on „po utiscima mnogih jedan od osnovnih razloga zbog čega Institucija Ombudsmana treba da bude kvalitetnija, efikasnija i funkcionalnija“. Bjeković je istakao da su, u okviru projekta na edukativnim obukama, bili renomirani domaći i predavači iz okruženja i Evrope.
Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, ocijenila je da je transparentnost rada službi bezbjednosti i odbrane od velikog značaja za proces demokratizacije, pa se zbog toga, kako je pojasnila, posebna pažnja posvećuje mehanizmima njihove kontrole. „Kada je riječ o kontroli koju sprovode nezavisne institucije, dominantno mjesto, svakako, pripada Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Svjesni činjenice da Ombudsman de facto predstavlja neizostavan dio svakog demokratskog društva, javlja se logična potreba za konstantnim jačanjem unutrašnjih kapaciteta ove institucije“, rekla je Bešić. Prema njenim riječima, CEDEM je u okviru projekta, u proteklih 11 mjeseci, održao pet inicijalnih sastanaka sa vodećim akterima sektora bezbjednosti, sproveo fokus grupu sa zaposlenima iz Institucije Ombudsmana, kao i organizovao četiri edukativne obuke za zaposlene u toj Instituciji. „Važno je napomenuti da su, u okviru projekta, izrađene i objavljene dvije analize. Jedna na temu internih regulativa i operativne smjernice za dalji rad institucija bezbjednosnog sektora, a druga nosi naslov Komparativna analiza institucija Ombudsmana u izabranim zemljama: nadležnosti, primjeri i preporuke“, navela je Bešić.
Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Dražen Cerović, pojasnio je da bezbjednosni sektor nije bauk i da predstavlja vrlo ozbiljan servis, koji služi građanima i podiže nivo njihove bezbjednosti. „Neminovno, na tom putu, ponekad čini greške, kao što ih čini svaki drugi sistem. Specifična je okolnost, kada govorimo o sektoru bezbjednosti, to što posljedice kršenja određenih pravila imaju mnogo gori uticaj na pitanje ljudskih prava, nego što to, možda, ima kršenje procedura u drugim institucijama“, objasnio je Cerović. On je rekao da pitanja ljudskih prava sa jedne strane i bezbjednosnog sektora sa druge strane predstavlaljaju pitanja „možda od najvažnijeg prioriteta“. Cerović je objasnio da je bezbjednosni sektor u određenoj mjeri zatvoren i da je to priroda njegovog posla, ali se sa druge strane, kako je dodao, to ne bi smjelo izroditi u kršenje ljudskih prava. „Prvobitna namjera bezbjednosnog sektora jeste zaštita interesa građana. Poenta je u tome da se ne prekorači određena granica u primjeni ovlašćenja, da se dobra namjera vremenom ne bi izrodila u nešto što je negativno“, naveo je Cerović. Povući jasnu granicu između ljudskih prava i rada Ombudsmana sa jedne i bezbjednosnog sektora sa druge strane, kako je kazao, nije lako i pored najboljih namjera i pravnih instrumenata. „Ali imamo iskustva uspješnih evropskih demokratija, koje su ta dva sektora na vrlo precizan način razdvojile, a sa druge strane, dale ovlašćenja kontrolnim institucijama, kao što je Ombudsman“, rekao je Cerović. On je istakao da je veoma važno da se Institucija Ombudsmana nametne drugim institucijama i da forsira proaktivni rad.
Sutkinja Ustavnog suda Crne Gore, Desanka Lopičić, objasnila je da je pravo na bezbjednost ličnosti ljudsko pravo i važan preduslov za ostvarivanje drugih prava. „Svako od nas želi i očekuje da živi i radi u bezbjednom okruženju i legitimno očekuje da država, zahvaljujući svojim ovlašćenjima, ispuni ovaj zahtjev. Ne smijemo izgubiti iz vida da suzbijanje bezbjedonosnih prijetnji ne smije biti ostvareno na uštrb ljudskih prava i sloboda“, kazala je Lopičić. Prema njenim riječima, ljudski život, kao najviše ustavno dobro, predstavlja vitalni temelj ljudskog dostojanstva „Ograničenje nekog prava može opravdati samo ona država, koja može dokazati da je to ograničenje nužno u demokratskom društvu, koje je utemeljeno na vladavini prava. Ograničenje ljudskih prava ne smije biti u suprotnosti sa garancijama, koje su propisane normama nacionalnog i međunarodnog prava“, navela je Lopičić.
Projekat „Jačanje institucionalnih kapaciteta Ombudsmana za nadzor nad sektorom bezbjednosti“, CEDEM realizuje u saradnji sa Institucijom Ombudsmana, a uz podršku Ambasade Savezne Republike Njemačke.
CEDEM je organizovao četvrtu i posljednju obuku u okviru projekta "Jačanje institucionalnih kapaciteta Ombudsmana za nadzor nad sektorom bezbjednosti" koji je podržan od strane Ambasade Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori, na temu "Ljudska prava, rod i sektor bezbjednosti", 11. i 12. jula u Kolašinu.
Eksperti na četvrtoj obuci bili su Graziella Pavone, ekspertkinja za ljudska prava, rodnu ravnopravnost i bezbjednost (OEBS, Varšava), Radmila Đakonović (koordinatorka za rodnu ravnopravnost u Ministarstvu odbrane Crne Gore) i Desanka Lopičić (sudija Ustavnog suda Crne Gore).
Prvog dana obuke, sesije su bile posvećene rodno- zasnovanom nasilju, njihovim formama, postupanju po žalbama i rodno-senzitivnom monitoringu mjesta za zadržavanje, kao i praksi Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na diskriminaciju žena.
Tokom drugog dana, obrađene su teme integracije rodnih perspektiva u nadzoru nad sektorom bezbjednosti od strane Ombudsmana, zatim pitanje rodne ravnopravnosti u Vojsci Crne Gore: legislative i opšta zastupljenost žena, kao i smjernice i primjeri dobre prakse MO i Vojske Crne Gore.
Velika je čast što nam se ovim povodom obratio i Ambasador SR Njemačke u Crnoj Gori, gospodin Hans Günther Mattern, koji je iskazao zadovoljstvo zbog uspješno realizovanog projekta.
Podgorica, PR pres servis – U okviru projekta Usavršavanjem i zapošljavanjem do socijalne inkluzije šest osoba sa invaliditetom (OSI) je zaposleno na period od šest mjeseci, a svijest poslodavaca o benefitima zapošljavanja te populacije kroz program subvencija potrebno je povećati.
To je saopšteno na predstavljanju rezultata projekta „Usavršavanjem i zapošljavanjem do socijalne inkluzije“, koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u saradnji sa Institutom za medije Crne Gore i Centrom za strane jezike i prevođenje Double L, uz podršku Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG).
Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, kazala je da je cilj projekta bio doprinos socijalnoj inkluziji, većoj zapošljivost i povećanju konkurentnosti OSI na tržištu rada, kao i, kako je navela, podizanje nivoa svijesti šire javnosti s akcentom na poslodavce o prednostima zapošljavanja OSI.
„Očekivani rezultati ovog projekta, koje smo mi ispunili tokom godinu, bili su da obezbijedimo stručno osposobljavanje za deset OSI, kroz dva edukativna modula. Cilj je i njihova priprema za kasnije radno angažovanje u CEDEM-u, Institutu za medije i Double L-u“, rekla je Bešić u PR Centru.
Ona je pojasnila da se usavršavanje sprovodilo tokom šest mjeseci, u toku kojih je šest OSI bilo profesionalno angažovano na poslovima poslovnog sekretara, pomoćnika administratora sajta, pravnog asistenta, administrativnog službenika i asistenta u izvođenju nastave stranog jezika.
„Tokom trajanja projekta, bili smo u prilici da sarađujemo i sa medijima, u okviru aktivnosti koje redovno sprovodi CEDEM, Double L i Institut za medije, što je povećalo nivo znanja u poslovnoj komunikaciji OSI koje su bile angažovane“, navela je Bešić.
Prema njenim riječima, osposobljavanje i usavršavanje OSI postignuto je kroz dva edukativna modula.
„U okviru prvog modula, deset OSI sa evidencije Biroa ZZZCG prošlo je prvu obuku koja se ticala rada na računaru i stekli su praktična znanja kako da koriste računar, internet i osnovne programe kao što su Word, Power Point i Excel“, kazala je Bešić.
Učesnici projekta su, kako je navela, učili i o ulozi civilnog sektora u razvoju društva i osnaživanju poštovanja ljudskih prava sa naglaskom na prava OSI.
„Drugog i trećeg dana su u okviru ove obuke učuili prioncipe pisanja projekata, a sve u cilju razumijevanja funkcionisanja organizacija u kojima su radili, kao i mogućoj asistenciji zaposlenima koji koordiniraju ovim projektima“, rekla je Bešić.
Drugi edukativni modul je, kako je istakla, predstavljao obuku iz Engleskog jezika koja se sprovodila u Double L-u.
„Sve OSI koje su bile angažovane na projektu prošli su uspješno ovu obuku, u okviru koje su podigli postojeći nivo znanja za jedan stepen za šta su dobili i sertifikate“, kazala je Bešić.
Ona je pojasnila da su nakon toga dobili ugovore o radu na šest mjeseci gdje je šest OSI bilo radno angažovano.
„Oni su pokazali izuzetne rezultate što smatramo velikim uspjehom i preporukom za kasnije poslodavce da, u okviru svih budućih programa koji budu dostupni, pošaljemo poruku da koriste priliku da radno angažuju OSI“, navela je Bešić.
Koordinator projekta u CEDEM-u i jedan od autora studije „Položaj OSI i njihova zaštita od diskriminacije u Crnoj Gori“, koja je rezultat projekta, Ognjen Marković, kazao je da je analiza podijeljena na nekoliko cjelina sa ciljem da se, kako je pojasnio, da odgovor na pitanje na koji način se tretiranju prava OSI u Crnoj Gori.
On je istakao da publikacija predstavlja kratku analizu normativnog okvira sa fokusom na najznačajnije međunarodne konvencije i strategije koje je Crna Gora ratifikovala u oblasti zaštite prava OSI od kojih su, kako je pojasnio, izdvojili Konvenciju UN o pravima OSI kao krovnu konvenciju u svijetu koja reguliše oblast poštovanja prava OSI, kao i evropsku strategiju za OSI za 2010/2020.
„Jedan od velikih izazova sa kojima se OSI susrijeću jeste utvrđivanje procenta invaliditeta i procjena preostale radne sposobnosti. Pravilno izražen procenat invaliditeta, pored same kategorizacije, je veoma značajan zbog visine subvencije za poslodavce, u skladu sa Zakonom o zapošljavanju i profesionalnoj rehabilitaciji lica sa invaliditetom što pokazuju ključni nalazi naše analize“, ukazao je Marković.
Sa druge strane, kako je istakao, u Crnoj Gori još ne postoji zvanična baza podataka o ukupnom broju lica sa invaliditetom i ukupnom broju zaposlenih, odnosno nezaposlenih OSI, kao i kvalifikacije i vještine koje te osobe posjeduju.
„Najveći broj njih je zaposlen u organizacijama koje se bave zaštitom OSI dok se drugi poslodavci prije opredjeljuju da plaćaju propisane iznose Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI, nego da te osobe zapošljavaju“, naveo je Marković.
On je ocijenio da je potrebno i dalje raditi na povećanju svijesti poslodavaca o benefitima zapošljavanja OSI, kroz program subvencija, koje poslodavci, kako je naveo, iz godine u godinu sve više koriste.
„Kad govorimo o praćenju trendova pada diskriminacije OSI, treba uzeti u obzir da je stepen diskriminacije, prema našim istraživanjima, porastao i prema drugim ranjivim grupama“, naveo je Marković.
Sa druge strane, kako je dodao, ohrabruju rezultati istraživanja o diskriminaciji koje je CEDEM sproveo u martu prošle godine, a koji, kako je podsjetio, pokazuju da 85,3 odsto građana Crne Gore podržava akcije države koje su usmjerene na borbu protiv posredne i neposredne diskriminacije OSI.
„Još uvijek postoje ozbiljni nedostaci kada je riječ o ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava OSI, iako je određeni napredak ostvaren i konstatovan u relevantnim izvještajima“, naveo je Marković.
Učesnica projekta, Vanja Pejanović, koja je bila zaposlena u CEDEM-u šest mjeseci, kazala je da joj je rad u toj organizaciji predstavljao korisno iskustvo.
„Jako mi je korisna bila obuka za kompjuterske programe, u čemu ranije nisam bila angažovana. Što se tiče obuke Engleskog jezika, jako korisno iskustvo“, navela je Pejanović.
Centar za demokratiju i ljudska prava - CEDEM, u saradnji sa Institutom za evropske poslove (Srbija), Iz početka (Kosovo *) i Aarhaus info centrom (Albanija), razvili su projekat “MLADI MOGU PROMIJENITI BUDUĆNOST” kako bi odgovorili na probleme i izazove u oblasti dijaloga i saradnje mladih u regionu.
Svrha projekta je stvoriti podsticajni ambijent i doprinijeti međusobnom razumijevanju kroz saradnji mladih ljudi izgradnjom snažnih i dugotrajnih prijateljstava iz različitih etničkih grupa Zapadnog Balkana. Projekat će okupiti 20 mladih i entuzijastičnih predstavnika Učeničkih parlamenata iz Crne Gore, Srbije, Albanije i Kosova*, koji će biti izabrani putem javnog konkursa za učesnike razmjene.
Opšti cilj je jačanje i promovisanje međukulturnog dijaloga kroz podizanje svijesti o kulturnoj i jezičnoj raznolikosti, sprečavajući negativni stavovi prema ljudima iz drugih zemalja.
Dvadesetodnevna razmjena (po 5 dana u svakom zemlji) predstavlja glavnu aktivnost projekta koja uključuje edukaciju crnogorsko-srpskog i albanskog jezika, radionice o temama vezanim za interkulturni dijalog, posjete javnim ustanovama, muzejima i društvenim događajima u Srbiji, Kosovu*, Albaniji i Crnoj Gori.
Više detalja o projektu možete pogledati putem sledećeg linka na crnogorskom i engleskom jeziku.
Realizacija projekta počinje 1. juna, a trajanje je 8 mjeseci.
Projekat je finansijski podržan od strane RYCO-a.
CEDEM je u okviru projekta "Jačanje institucionalnih kapaciteta Ombudsmana za nadzor nad sektorom bezbjednosti" organizovao drugi od tri treninga za zaposlene u instituciji Ombudsmana 26. i 27. marta u hotelu “Adria”, u Budvi. Osnovni cilj jeste osnaživanja kapaciteta Ombudsmana za vršenje nadzora nad sektorom bezbjednosti.
Uvodna obraćanja su imali koordinatorka projekta, Dijana Delić, zatim predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, Aco Martinović, kao i profesor Pravnog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore, Dražen Cerović.
U okviru prvog dana treninga, g-din Cerović je govorio o odnosu institucije Ombudsmana i službi bezbjednosti, kao i o ovlašćenjima ove institucije u odnosu na lica lišena slobode i prokomjernu upotrebu sile od strane policije. G-din Martinović je govorio o organizaciji rada policije i njihovoj saradnji sa institucijom Ombudsmana.
Tokom drugog dana treninga, g-din Martinović je govorio o nadzoru nad radom policije iz prakse Republike Hrvatske i preporukama za otklanjanje nedostataka i nepravilnosti u djelovanju MUP-a. Za sami kraj, g-din Cerović je trening zaključio temom koja se tiče saradnje Ombudsmana i medija, te značaja koji ista ima u savremenom svijetu.
Projekat je podržan od strane Ambasade Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori.