Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) je sproveo trodnevni seminar na temu ‘’Svi za zabranu diskriminacije LSI’’ čiji je cilj da okupi relevatne učesnike, predstavnike medija, NVO, Uprave za inspekcijske poslove, ministarstava i Centara za socijalni rad, kako bi razgovorali o izazovima, dostignućima, preprekama, ali i budućim perpesktivama zaštite od diskiminacije LSI. Seminar se realizovao u okviru projekta ‘’Zajedno za inkluziju lica sa invalditetom’’ koji je podržan od strane Ministarstva pravde, ljudskih i manjinska prava.

162323585675803_1.jpg

Trodnevni seminar je održan 09 - 11. juna 2021. godine u hotelu ''Bianca'' u Kolašinu. Ekspertkinje moderatorke su bile: Nerma Dobardžić – Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Dunja Samardžić – Trenerica iz oblasti pristupačnosti i Marina Vujačić - Izvršna direktorica UMHCG. Seminaru je prisustvovala i Aleksandra Popović, v.d. generalne direktorice Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom.

1623314520699622.jpg

Uz to, na trodnevnom seminaru su prikazani promotivni film o teatarskim interaktivnim radionicama i pravima LSI, koji su realizovani u srednjim školama u Kolašinu, Bijelom Polju i Mojkovcu, uz saradnju sa ATAK-om.  Isto tako učesnici su se upoznali i sa publikacijama ''Vodič kroz član 14 Evropske konvencije o ljudskim pravima sa posebnim osvrtom na diskriminaciju lica sa invaliditetom'' i '' Smjernice za medijsko izvještavanje o licima sa invaliditetom u Crnoj Gori''. Promotivni film i publikacije su produkti prethodnog CEDEM-ovog projekta ‘‘Multisektorskim pristupom za zaštitu prava i osnovnih sloboda lica sa invaliditetom’’ koji je podržan od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava (2019-2020). 

1623396234253998.jpg


Centar za demokratiju i ljudska prava – CEDEM je u sklopu projekta „Građanskim obrazovanjem za bolju generaciju“, uz podršku Savjeta Evrope i Evropske unije u okviru zajedničkog programa „Horizontalni instrument za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“ i akcije „Kvalitetno obrazovanje za sve“ održao trodnevnu ''Škola građanskog obrazovanja''. Škola je održana 19 - 21. aprila 2021. godine u hotelu Avala u Budvi.

IMG20210420100333

Ovaj događaj je bio namijenjen učenicima/cama pilot škola iz južne regije Crne Gore, koji su stekli vrijedna znanja i vještine iz oblasti debate, kritičkog razmišljanja, retorike, politike, prava, ljudskih prava, feminizma, političkih i izbornih sistema kao i iz oblasti međunarodnih organizacija i njihovog značaja. Uz to, učesnici/ce su bili podstaknuti i da promovišu borbu protiv diskriminacije, podsticanje multikulturalizma kao i međusobnog poštovanja.

1618827472201266

Predavači/ce na školi su bili: mr Almedina Vukić - v.d. pomoćnice generalnog sekretara Vlade Crne Gore, Ana Raičević – Pravna ekspertkinja i advokatica, mr Marko Savić – Saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka, UCG i Matija Miljanić – Projektni koordinator, CEDEM.

1618989314327847

 


Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) sprovodi projekat „Zajedno za inkluziju lica sa invaliditetom”, koji je finansijski podržalo Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava. U okviru ovog projekta, održala se trodnevna Akademija o Evropskoj Konvenciji o ljudskim pravima i slobodama za savjetnike/ce u pravosuđu i instituciji Ombudsmana: zaštita od diskriminacije lica sa invaliditetom u praksi crnogorskog pravosuđa i evropskog suda za ljudska prava. Akademija je održana 26 - 28. aprila 2021. godine u hotelu Bianca, u Kolašinu. Sveobuhvatni cilj projekta pružanje doprinosa većem poštovanju prava lica sa invaliditetom i podizanje svijesti stručne i laičke javnosti o važnosti zaštite od diskriminacije lica sa invaliditetom. Akademija je realizovana za savjetnike/ce u pravosuđu i instituciji Ombudsmana.

IMG20210426145831 1

U svijetlu teme, prvi dan škole je adresiran od strane Matije Miljanića, projektnog koordinatora. Miljanić je naglasio važnost poštovanja prava lica sa invaliditetom kroz elaboraciju crnogorske ukjučenosti u međunarodno pravne tokove kao i da je istakao da odnos prema licima sa invaliditetom predstavlja mjeru demokratskog odnosa društva prema svim marginalizovanim društvenim skupinama. Uz to Miljanić je naglasio da trend po svim indikatorima jednostavno pokazuje da je položaj LSI lošiji nego prije četiri godine u svakom pojedinom mjerenom aspektu. Kada je riječ o akcijama vlasti, prilagođenosti školskih objekata, prisutnosti i tretmanu osoba sa invaliditetom, mjerene vrijednosti danas su na istom nivou kao i 2007. godine. Sa druge strane, u odnosu na 2007. godinu, najviše je pogoršana procjena uloge i efekta obrazovanja u funkciji LSI, a potom rad službi i institucija u cilju poboljšavanja njihovih potreba, te u pogledu diskriminacije LSI. Na kraju, Miljanić je naveo da je projektna ideja nastala kao rezultat mapiranih problema, izazova i nedostataka u ovoj oblasti prilikom implementacije prethodnih projekata na polju zaštite od diskriminacije lica sa invaliditetom. Miljanić je pozvao učesnike da svojim angažmanom i primjenjivanjem novih normi, standarda i praksi i svojom stalnom posvećenošću  promijene društvo na bolje kao i da bi time doprinijeli da Crna Gora ima dobro primijenjenu pravnu praksu koja je u koraku sa modernom svetskom i evropskom praksom.

IMG20210427140633 1

U toku prve dvije sesije, Valentina Pavličić je približila praksu Evropskog suda za ljudska prava u oblasti zaštite od diskriminacije lica sa invaliditetom kao i o usklađenošću crnogorskog zakonodavstva sa anti-diskriminatornim standardima EU i Savjeta Evrope (konvencije, direktive i rezolucije). Uz to, Pavličić se služila i primjerima presuda pred Evropskim Sudom za Ljudska Prava kao npr. Glor v Switzerland, koji je jedan od prvih slučajeva koje je razmatrao Evropski sud, između ostalog i po pitanju diskriminacije po osnovu invaliditeta (predstavka br. 13444/04, presuda od 30. aprila 2009. godine). Pavličić je istakla da je veoma interesantna činjenica za istaći da je Sud u ovoj presudi pomenuo i Konvenciju UN o pravima osoba sa invaliditetom11 iz 2008. godine i Preporuku 1592(2003) koju je usvojila Parlamentarna Skupština Savjeta Evrope 2003. godine. Prema ovim međunarodnim dokumentima postoji evropski i svjetski konsenzus o potrebi zaštite osoba sa invaliditetom od diskriminacije i njihovoj potpunoj društvenoj uključenosti, iako Švajcarska nije potpisnica.

IMG20210426145749 1

Tokom drugog dana akademije, Siniša Bjeković je upoznao učesnike/ce sa institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, kao i sa praksom crnogorskog pravosuđa i institucije Ombudsmana u zaštiti od diskriminacije lica sa invaliditetom. Zaštitnik je podsjetio i na ranije date preporuke u ovoj oblasti za koje i dalje postoji potreba angažovanja državnih institucija na njihovoj implementaciji - da se efikasno preduzimaju sve neophodne mjere na obezbjeđivanju pristupačnosti objekata i površina u javnoj upotrebi za osobe sa invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti, kao i obezbjeđivanju pristupačnih informacija, komunikacija i javnog saobraćaja. Uz to Bjeković je i analizirao i jedan od slučajeva pred Evropskim sudom za ljudska prava, Çam protiv Turske, (predstavka broj 51500/08), presuda od 23. februara 2016. godine. U ovom predmetu utvrđena je povreda načela diskriminacije zbog odbijanja Muzičke akademije da upiše slijepu studentkinju i dosuđeno pravično zadovoljenje u iznosu od 10.000 eura i na ime troškova postupka iznos od 3.000 eura.

IMG20210427091603 1

Dr Vesna Simović Zvicer, tokom drugog dana akademije, je ukazala na potrebu uključivanja lica sa invaliditetom u process donošenja odluka koji su usko vezani za njihove potrebe – ništa o nama bez nas. Uz to, učesnicima je pojasnila uticaj koji korišteni termini poput: invalid, invalidno lice, imaju na dobrobit tih osoba, kao i istorijat korištenja tih termina u međunarodnim konvencijama – socijalni i medicinski model. Tokom druge sesije, Simović Zvicer je govorila o crnogorskoj sudskoj praksi i specifičnosti našeg sistema u oblasti zaštite od diskriminacije. Radom u grupama, sa učesnicima je na interaktivan način  diskutovala o primjerima iz crnogorske pravne prakse ( Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Rev 526/2018 od 30.5.2018. godine; Presude Vrhovnog suda Crne Gore, Rev 1039/2018 od 21.11.2018. godine; Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Rev 664/2020 od 7.10.2020. godine).

IMG20210427121712 1Dina Knežević je u toku trećeg dana akademije, izvšila analizu standarda domaćeg zakonodavstva i prakse domaćih sudova. Uz to govorila je i o teretu dokazivanja gdje ako stranka koja se smatra oštećenom zbog nejednakog postupanja u smislu zakona o radu, pred sudom ili drugim nadležnim organom iznese činjenice iz kojih se može pretpostaviti da je došlo do neposredne ili posredne diskriminacije, teret dokazivanja nepostojanja povrede načela jednakog postupanja prelazi na tuženog, odnosno pravno ili fizičko lice protiv kojeg je postupak pred nadležnim organom pokrenut. Na kraju, Knežević je govorila i o slučajevima pred domaćim i evropskim zakonodavstvom, gdje su učesnici radom u grupama analizirali presude i upoznali se sa praksom domaćih i evropskih sudova.

IMG20210428101307 1


Podgorica, PR pres servis - U Crnoj Gori je neophodno suštinsko i strateško promišljanje o vladavini prava, politička volja, kompetentnost pojedinaca u institucijama i individualna odgovornost, predlaganje boljih zakonskih rješenja, dijalog unutar parlamenta, kao i saradnja sa međunarodnim partnerima.

To je ocijenjeno na konferenicji “Kontrolna lista vladavine prava za Crnu Goru”, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u saradnji sa Konrad Adenauer fondacijom.

IMG 0083

 

Šef Programa za vladavinu prava za Jugoistočnu Evropu Konrad Adenauer fondacije, Hartmut Rank, istakao je da je izuzetno teško mjeriti vladavinu prava jer je mnogo faktora u igri.

“Važno je početi od osnovne ideje da vladavina prava podrazumijeva da je pravo to koje vlada, a ne čovjek. Ključni indikatori za nas su poštovanje zakona, nezavisnost pravosuđa i nepostojanje korupcije. Sva ta tri indikatora su međusobno uvezana. Ne možemo govoriti o vladavini prava ukoliko institucije nisu nezavisne, ili ukoliko su korumpirane”, kazao je Rank.

Najvažnije je da se u praksi ispoštuju zakoni i da vladavina prava postoji na djelu.

Bivši sekretar Venecijanske komisije, dr Thomas Markert, ukazao je da bez vladavine prava ne može biti demokratije ni poštovanja ljudskih prava.

“Vladavina prava nije jednostavan koncept. Stanje vladavine prava u jednoj zemlji je mnogo manje vidljivo i teže ga je ocijeniti nego funkcionisanje demokratije. Ne postoji opšti mehanizam za posmatranje situacije vezano za ljudska prava. Potrebno je da se definiše koncept vladavine prava na jasniji način”, smatra Markert.

Dodao je da koncept vadavine prava treba da se prilagođava različitim situacijama u različitim zemljama i ne može postojati spisak kriterijuma koji se može primijeniti podjednako u svakoj zemlji.

Pravni ekspert i autor Izvještaja “Kontrolna lista vladavine prava za Crnu Goru”, Milorad Marković, pojasnio je da je izvještaj urađen u periodu od avgusta do septembra prošle godine.

“Kontrolna lista koju smo koristili se sastoji od 12 indikatora koji su fokusirani kroz tri kategorije, a to su usklađenost sa zakonom, nezavisnost pravosuđa i odsustvo korupcije”, kazao je Marković.

Potrebno je, kako je rekao, da se osigura pravilno sprovođenje tripartitne podjele vlasti, fokusirajući se na parlamentarnu demokratiju u kojoj bi najviše zakonodavno tijelo trebalo efikasno da preuzme date nadležnosti.

“Potrebno je osigurati puno poštovanje sistema kontrole i ravnoteže kako bi se spriječilo da pojedine sudije budu skolne spoljnom uticaju, ali i da bi se spriječio nedozvoljeni spoljni uticaj na funkcionisanje pravosuđa. Izmjenama Ustava isključiti ministra pravde i predsjednika Vrhovnog suda iz članstva u Sudskom savjetu. Takođe, vrhovni državni tužilac ne bi trebalo da bude član Tužilačkog savjeta”, naveo je Marković.

Preporuke iz izvještaja ukazuju da je potrebno izmjeniti zakone o sudskom savjetu i sudijama i o državnom tužilaštvu kako bi se osigurale veće garancije nezavisnosti, nepristrasnosti članova sudskog i tužilačkog savjeta.

“Izmijeniti Zakon o državnom tužilaštvu po uzoru na Zakon o sudskom savjetu i sudijama kako bi se propisalo produženje mandata eminentnih pravnika u slučaju da parlament ne izabere sva četiri nova člana”, rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, borbu protiv korupcije treba strateški preispitati.

IMG 0125

“Procjena rizika treba da bude osnova za promjene zakona u pogledu diferencijacije nadležnosti na način da se Specijalno tužilaštvo usmjeri samo na ozbiljne slučajeve korupcije, dok bi ostala tužilaštva trebalo da prošire svoju nadležnost u borbi protiv korupcije na nižim nivoima”, kazao je Marković.

Prema Eurobarometru, kako je naveo, 49 odsto stanovništva je izrazilo tendenciju povjerenja u policiju, 38 odsto u Vladu, a 48 odsto je reklo da vjeruje pravosudnom sistemu.

“Tri četvrtine građana vjeruje da je korupcija dio svakodnevnog života u Crnoj Gori, što je zabrinjavajuće. Ova percepcija se odnosi na sve segmente društva. Građani smatraju da su i korupcija na nižem i ona na visokom nivou jednako opasne po društvo. Ali javnost mnogo više prepoznaje korupciju na nižim nivoima, nego na visokim nivoima”, kazao je Marković.

Specifičnost u pogledu visoke korupcije je, kako je pojasnio, što je ona izuzetno visoko u portfoliju Specijalnog tužilaštva, odnosno 58,7 odsto krivičnih prijava koje su bile u radu Specijalnog tužilaštva u 2019. godini se odnosilo na predmete korupcije.

Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava, Milena Bešić, rekla je da je neophodno suštinsko i strateško promišljanje o vladavini prava, ali i politička volja, kompetentnost pojedinaca u institucijama, i individualna odgovornost.

“U praksi se mnoge odredbe vladavine prava ne garantuju, ne poštuju ili propisno ne prate. Takva situacija je smetnja imperativnim pitanjima u društvu kao što su poštovanje zakona, jednak pristup pravdi i prevencija i suzbijanje korupcije. Evidentna je neophodnost suštinskih reformi, predlaganje boljih zakonskih rješenja, dijalog unutar parlamenta, saradnja sa međunarodnim partnerima, umjesto prakse prilagođavanja političkim i linčim interesima i uticaja predstavnika izvršne vlasti na pravosudnu vlast”, istakla je Bešić.

Sudija Vrhovnog suda i kandidat za predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, Miraš Radović, smatra da zbog mogućnosti političkog uticaja ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta.

“Poruka političarima treba da bude da štite nezavisnost i samostalnost sudstva. Moja je poruka i predsjednicima sudova da treba da štite samostalnost i nezavisnost sudstva i da svaki predsjednik suda treba da izađe pred sudiju i da kaže- nema niko pravo na tebe da utiče, ni ja, a kamoli neko izvan struktura suda”, poručio je Radović.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, Valentina Pavličić, istakla je da vladavina prava ne može sama od sebe da bitiše i da se održi.

“Vladavinu prava treba da sprovode jake, nezavisne, snažne i kompetentne institucije, a institucije predstavljaju ljudi. Moramo da napravimo takav nivo u društvu da građani poštuju zakone, ali sa druge strane i oni koji ih donose moraju da poštuju zakone. To možemo da uradimo ako imamo jedan nivo i sa jedne i sa druge strane. Nezavisnost i odgovornost idu jedno uz drugo”, jasna je Pavličić.

 

IMG 0215

Član Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, Stevo Muk, naveo je da je 2015. godine prosječno trajanje upravnog spora bilo šest mjeseci i postojala je ideja da se kroz realizaciju strategija ono smanji na četiri mjeseca, međutim, na kraju 2020. godine prosječno trajanje upravnog spora je 17 mjeseci.

“Sa Upravnim i Ustavnim sudom moramo nešto da uradimo. Moramo da se kao društvo i država njima mnogo više pozabavimo i da te dvije instutucije vratimo nečemu što bi bili integritet i efikasnost. Jer bez toga će značajno patiti vladavina prava i ostvarivanje ljudskih prava. U krajnjem to mora dovesti do pada povjerenja građana”, objasnio je Muk.

Predsjednica Sudskog savjeta, dr Vesna Simović- Zvicer, ocijenila je da se mora implementirati ono što je međunarodni standard, ukoliko se želi zatvoriti određeno poglavlje, a sa druge strane potrebno je naći balans između onoga što je standard koji se mora implementirati i onoga što su lokalne prilike.

“To treba iskoristiti u dijalogu sa predstavnicima drugih država koje su članice Evropske unije da razumiju kontekst u kojem ta rješenja treba implementirati. Džaba imamo dobro rješenje, ako se ono ne može primijeniti u praksi”, kazala je Simović-Zvicer.

Državna tužiteljka za vezu sa EUROJUST-om Jelena Đaletić, istakla je da da su najvažniji najbolji predlozi za unapređenje zakonskih rješenja kako bi se postiglo efikasnije funkcionisanje i postizanje rezultata u praksi.

“Ukoliko preduzimamo kontinuirane aktivnosti kako bismo ispunili mjerila u poglavljima, neophodno je da svi državni organi sarađuju. To znači da prosto mora da postoji komunikacija i saradnja, jer put prema Evropskoj uniji je put države, svih nas, a ne pojedinačno institucija”, pojasnila je Đaletić.

IMG 0092


Centar za demokratiju i ljudska prava je u okviru projekta "Podsticanje potpune ravnopravnosti društva", podržanog od strane Ministarstva prosvjete, ljudskih i manjinskih prava održao dvodnevnu obuku za policijske i službenike komunalne policije i inspekcije.

Osnovni cilj obuke je da se obezbijedi adekvatnija primjena Zakona o javnom redu i miru, odnosno Zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, kroz jačanje kapaciteta državnih organa koji sprovode, odnosno vrše primjenu, kontrolu i/ili nadzor nad pomenutim i zakonima koji su im u korelaciji.
 
Prvo predavanje na temu: “Zakon o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola: od dostavljanja predloga zakona do njegovog stupanja na snagu” održao je bivši generalni direktor Direktorata za unapredjenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih, nacionalnih zajednica u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, gospodin Leon Djokaj.
 
178785281 3922441374536523 6676424925314497659 n
 
Drugo i treće predavanje je održao tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, gospodin Vukas Radonjić, a o upotrebi i isticanju nacionalnih i državnih simbola u nacionalnom i uporednom zakonodavstvu, kao i krivičnopravnoj zaštiti državnih i nacionalnih simbola.
 
178618205 3922441384536522 8390233805141672620 n
 
U toku drugog dana obuke, sutkinja Višeg suda za prekršaje u Podgorici, gospodja Larisa Begović, govorila je o prekršajnopravnoj zaštiti državnih i nacionalnih simbola, kao i aktuelnim pitanjima i dilemama pri primjeni Zakona o javnom redu i miru i Zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola.
 178794294 3922441377869856 3144622118712920064 n
 
Obuka je realizovana u okviru projekta “Podsticanje potpune ravnopravnosti društva” podržanog od strane Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.
 
178983994 3922441381203189 4913300132148156468 n
 
 
 
 

Akademija se realizuje u okviru projekta „Praktična akademija za socijalnu integraciju“ koji CEDEM sprovodi uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Osnovni cilj Praktične akademije je podsticanje razvoja digitalnih, socijalnih i jezičkih kompetencija, odnosno unapređenje znanja i vještina mladih, nezaposlenih lica u skladu sa potrebama tržišta rada i savremenog poslovanja.

Praktična akademija je usmjerena na:

  1. Nezaposlena, mlada lica (do 30 godina) sa visokom stručnom spremom;
  2. Lica sa invaliditetom u potrazi za zaposlenjem;
  3. Registrovana nezaposlena lica sa VSS na ZZZCG;
  4. Svršenim studentima/kinjama bez prethodnog radnog iskustva.

Za potrebe realizacije Praktične akademije, izrađen je šestomjesečni plan i program koji obuhvata 6 modula, i to:

Modul 1: Savremena poslovna administracija

Modul 2: Digitalna pismenost

Modul 3: Poslovni i naučni stil funkcionalne pismenosti

Modul 4: Metodologija istraživanja

Modul 5: Projektni menadžment

Modul 6: Analiza pravnih akata

Po završetku obuke, polaznici i polaznice će imati jasan uvid u koncept poslovne administracije i način vođenja uspješne poslovne komunikacije. Takođe, polaznici/e će biti osposobljeni da vode sastanke, pišu zapisnike, dopise i saopštenja, te da razumiju osnove finansijskog poslovanja. Nadalje, biće u prilici da unaprijede svoje IT vještine, razumiju projektni menadžment, razlikuju metode naučnog istraživanja i znaju kako da na efektivan način interpretiraju podatke prikupljene anketom, upitnikom ili analizom sadržaja.

Praktična akademija će se održati u periodu od 29. aprila do 29. septembra 2021. godine u Podgorici, po principu „jedan mjesec – jedan modul“, jednom u toku mjeseca u trajanju od 4h, u popodnevnim časovima. Broj polaznika i polaznica je ograničen na 15 i oni će, po završetku obuke, dobiti sertifikat i pravo učešća na drugim projektnim aktivnostima.

Ukoliko želite da pohađate Praktičnu akademiju, zainteresovani/e kandidati/kinje mogu poslati svoju biografiju/CV i kratko motivaciono pismo (ne duže od 200 riječi) na e-mail adresu: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. najkasnije do 18. aprila 2021. godine, uz naznaku “Prijava za učešće na Praktičnoj akademiji“.

Za sva dodatna pitanja budite slobodni da nas kontaktirate putem navedene e-mail adrese ili telefona 020/234-114.


Page 1 of 121