Evroatlanske integracije

Evropska integracija Zapadnog Balkana ostaje jedan od posljednjih izazova izgradnje demokratske i ujedinjene Evrope. Perspektive integracija u EU i u NATO - moćan su pokretač reformi, ekonomskog prosperiteta i vladavine prava. One znače učešće za stolom evropskog odlučivanja i garanciju bezbjednosti.

CEDEM je prepoznat kao organizacija koja promoviše evroatlantske vrijednosti. Jedna od aktivnosti u tom smislu jeste pisanje prijedloga praktične politike i sažetka prijedloga praktične politike (kroz Policy Papere) (pod nazivom) u vezi sa NATO integracijom Crne Gore. Takođe, već više godina, CEDEM u saradnji sa njemačkom fondacijom Konrad Adenauer i francuskom Robert Schuman, organizuje regionalne konferencije na temu Evropska integracija Zapadnog Balkana – ograničenja i izazovi, kojoj prisustvuju visoki zvaničnici, predstavnici međunarodnih organizacija i diplomatskog kora, kao i akademske zajednice, civilnog sektora i medija. Predstavnici CEDEM-a su često i organizatori i učesnici brojnih okruglih stolova, prezentacija i javnih debata na ovu temu. Kroz ovaj program CEDEM uspješno realizuje i edukativni ciklus o EU, namijenjen najboljim studentima društvenih fakulteta.


 

Centar za demokratiju i ljudska prava je u okviru projekta "Podsticanje potpune ravnopravnosti društva", podržanog od strane Ministarstva prosvjete, ljudskih i manjinskih prava održao dvodnevnu obuku za policijske i službenike komunalne policije i inspekcije.

Osnovni cilj obuke je da se obezbijedi adekvatnija primjena Zakona o javnom redu i miru, odnosno Zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, kroz jačanje kapaciteta državnih organa koji sprovode, odnosno vrše primjenu, kontrolu i/ili nadzor nad pomenutim i zakonima koji su im u korelaciji.
 
Prvo predavanje na temu: “Zakon o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola: od dostavljanja predloga zakona do njegovog stupanja na snagu” održao je bivši generalni direktor Direktorata za unapredjenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih, nacionalnih zajednica u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, gospodin Leon Djokaj.
 
178785281 3922441374536523 6676424925314497659 n
 
Drugo i treće predavanje je održao tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, gospodin Vukas Radonjić, a o upotrebi i isticanju nacionalnih i državnih simbola u nacionalnom i uporednom zakonodavstvu, kao i krivičnopravnoj zaštiti državnih i nacionalnih simbola.
 
178618205 3922441384536522 8390233805141672620 n
 
U toku drugog dana obuke, sutkinja Višeg suda za prekršaje u Podgorici, gospodja Larisa Begović, govorila je o prekršajnopravnoj zaštiti državnih i nacionalnih simbola, kao i aktuelnim pitanjima i dilemama pri primjeni Zakona o javnom redu i miru i Zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola.
 178794294 3922441377869856 3144622118712920064 n
 
Obuka je realizovana u okviru projekta “Podsticanje potpune ravnopravnosti društva” podržanog od strane Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.
 
178983994 3922441381203189 4913300132148156468 n
 
 
 
 

Publikacija Cover

Publikaciju možete preuzeti ovdje.

 

Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) objavio je publikaciju Uporedna analiza iskustava saradnje civilnog sektora i državnih institucija i tijela u procesu evropske integracije u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, uz set preporuka za poboljšanje mehanizama saradnje i dijaloga u tim državama.

CEDEM je, u okviru projekta Edukacijom i dijalogom do EU, koji se sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva javne uprave, u saradnji sa uglednim profesorima Univerziteta Crne Gore, Sveučilišta u Zagrebu i Univerziteta u Beogradu, sproveo uporednu analizu iskustava civilnog sektora i državnih institucija i tijela u procesu evropske integracije, sa ciljem promovisanja sinergije, međusektorske saradnje i dijaloga između civilnog sektora i državnih institucija i tijela, ali i razvoja novih modela konsultacija i saradnje u konkretnim oblastima.

Publikacija predstavlja analizu institucionalnog, zakonodavnog i društvenog okvira saradnje tri države sa civilnom sektorom, koja sadrži smjernice za povećanje demokratskih kapaciteta institucija, odnosno, demokratizaciju društva uopšte.

 


86298552 2757822664331739 8130893632774340608 o

 

U godini nakon bitnih promjena u samoj Evropskoj uniji (EU), nakon izbora i Bregzita, važno je kako za Crnu Goru, tako i čitav Zapadni Balkan, održati realnu agendu EU proširenja, koja za cilj ima usvajanje standarda i vrijednosti demokratije i otvorenog građanskog društva, poručila je direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Milena Bešić, na otvaranju panel diskusije „Evropska integracija Crne Gore i prilike predsjedavanja Hrvatske Savjetom EU u kontekstu politike proširenja''.

"Bez obzira na usvajanja nove metodologije proširenja, program treba da ostane proaktivan i da se sprovodi temeljno. Stoga je od presudnog značaja da vlade pojačaju svoje napore na unaprjeđenju demokratije i vladavine prava", rekla je direktorica CEDEM-a.

Zamjenik glavnog pregovarača Crne Gore sa EU, Marko Mrdak, istakao je da trenutno ne postoji aktuelnija tema i bolji povod za razgovor od nedavno objavljene nove metodologije EK o pristupnim pregovorima, te da iako je na svojevrstan način poslužila kao podstrek za ponovnu aktuelizaciju politike proširenja EU i obezbjeđivanje političke podrške, ona predstavlja jednu dobru uvertiru za predstojeći Savjet EU-ZB koji je planiran za maj u Zagrebu.
"Naš današnji i budući razgovori koje ćemo voditi u svjetlu nove metodologije treba da doprinesu definisanju, artikulaciji i usmjeravanju naših napora da predloženi model iskoristimo na najbolji mogući način, te da u najboljoj mjeri valorizujemo aktuelni momenat i činjenicu da Savjetom EU u ovom trenutku predsjedava prijateljska i partnerska Hrvatska, država iz čijeg primjera pristupanja učimo i danas", kazao je Mrdak, dodajući da "nova metodologija ima tendenciju da političku prirodu procesa postavi na centralno mjesto i omogući snažnije upravljanje i angažovanje na visokom nivou na obje strane pregovaračkog stola."

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik R.Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić, ponovio je da će se Hrvatsko predsjedništvo zalagati za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao preduslova za stabilnost, sigurnost i dalji ekonomski razvoj i povezanost Evrope.

"Svi smo mogli čuti i ohrabrujuću poruku komesara Evropske komisije za proširenje Olivera Varheljija, kako se nada da će bar jedna od šest država Zapadnog Balkana biti spremna za ulazak u EU, na kraju njegovog mandata. Znamo da je Crna Gora lider proširenja, pa je cilj svih nas da makar Crna Gora bude spremna", rekao je Grubišić.

Moderator panel diskusije, Marko Pejović, je na početku panel diskusije naveo da se čini da ne postoji bolji datum za održavanje panel diskusije, imajući u vidu da u proteklom periodu sa brojnih adresa u EU fokus stavlja na proširenje EU, gdje se posebno ističu sastanci u sklopu priprema za samit lidera svih zemalja članica Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana, ali i uticaj predsjedavanja R.Hrvatske Savjetom EU.

Član pregovaračkog tima Vlade R. Srbije i predavač na Univerzitetu Donja Gorica, dr Vladimir Ateljević, istakao je da je politika proširenja danas najviše u fokusu, u odnosu na posljednjih 20 godina, što, prema njegovim riječima, pokazuju događaji od oktobra 2019. godine do danas, koji se poklapaju sa aktivnostima CEDEM-a.

"Svaka konkretizacija metodologija treba da počiva na strateškoj komunicikaciji, koja za cilj treba da ima još snažnije uporište u podršci građana, ne samo kandidata za članstvo, već i država članica", naveo je Ateljević.

Predavač na Humanističkim studijama UDG-a, Nikoleta Đukanović, naglasila je da različite krize potresaju EU već duži vremenski period, ali da je svaku uspjela da prebrodi, te izrazila nadu i da trenutni izazovi sa kojima se EU suočava neće zaustaviti integraciju država Zapadnog Balkana.

''Ne treba zaboraviti da je EU civilizacijski projekat, koji predstavlja veoma značajan dio istorije Evrope'', naglasila je Đukanović.

Profesorica na Univerzitetu Crne Gore i predsjednica Crnogorske panevropske unije, prof. dr Gordana Đurović, istakla je da je Crna Gora u prethodnom periodu uradila mnogo, ali da je u toku dosadašnjeg procesa pregovora Crna Gora trebalo da se više posveti ''uvozu'' vrijednosti iz EU, a manje uvozu roba i usluga. Ona se osvrnula i na trenutna politička događanja u Crnoj Gori, posebno ističući značaj očuvanja mira, kao preduslova za svaki napredak.

"Želim da vjerujem da EU posmatra sve ovo što se događa u regionu, te da će dati doprinos da se na evropski način, kroz dijalog, dođe do rješenja", zaključila je Đurović.

Panel diskusija je održana u okviru projekta "Edukacijom i dijalogom do EU" koji je podržan od strane Ministarstva javne uprave.


Strana 1 od 18